Novosti

Učenici Prve osnovne škole Velika Kladuša od mjeseca decembra prošle godine imaju priliku učiti na noviji, drugačiji i interesantniji način kroz projekat sa primjenom metode “Servisno-Učenje- učenje kroz angažman”. Pod pokroviteljstvom Međunarodnog udruženja “Interaktivne otvorene škole” Tuzla, Pedagoški zavod Unsko-sanskog kantona po prvi put je organizirao ovaj projekat u svim općinama, u po jednoj školi, a na području naše općine to je Prva osnovna škola. Projekt povezuje nastavni plan i program s potrebama lokalne zajednice, učenici/e teoriju uče kroz praktične životne primjere, a naglasak je na učenju van učionice. Alma Filipović Husović, pedagogica škole (poslušajte izjavu)…

Učešće u projektu koji u Prvoj osnovnoj školi nosi naziv „Mi smo tu, predškolarci“ uzeo je veliki broj učenika, nastavnika i direktor škole. Među njima je i Lejla Latić, učenica devetog razreda škole koja kaže da su kroz ovakav vid učenja po prvi put svi zajedno učili sa istim interesom, i da su prvi put učili radi znanja, a ne radi ocjene.

Jedna od aktivnosti koja je realizirana je predstava za polaznike kladuških vrtića koja je kroz priču o proljeću “malu publiku” upoznala sa pojmovima kultura i zaštita okoliša. Dječaka i oblak u predstavi glumio je Danis Imširović, učenik trećeg razreda.

U srijedu, 10. marta malom svečanošću obilježene su dosadašnje aktivnosti projekta. Prikazan je film o projektu, a uručene su i zahvalnice za podršku u realizaciji, vrtiću Lily, Gradskom obdaništu, Našoj zajednici, Gradskoj biblioteci i roditeljima učenika Elviri Dizdarević i Sabini Imširović.  Projekt će se nastaviti i dalje s obzirom da se pokazao uspješnim i interesantnim učenicima.

Izvor: Projekt „Servisno učenje“ u kladuškoj Prvoj osnovnoj školi | Radio Velika Kladuša (radiovkladusa.ba)

Mnogi nastavnici noseći svoje laptope u školu i koristeći ih u nastavi budu ismijani od kolega, ali mi vjerujemo da unaprjeđujemo sebe i obrazovni proces.

Nekolicina nastavnica u JU Gimnazija Živinice dala je sebi zadatak da nemogućnost pohađanja seminara i edukacija zbog pandemije koronavirusa premoste putem nekonferencije – u zbornici svakog petka, na kraju prve smjene, tokom odmora ili pauze, uz kafu razgovaraju o primjerima dobre prakse i izazovima koje rad u učionici nosi sa sobom.

Nekonferencija je profesionalno okupljanje na kojem ne postoji unaprijed određeni dnevni red predavanja i na kojem učesnici na početku sami predlažu teme ili iznose problem. Bilo ko može biti predavač jer su okupljanja zamišljeni više kao razgovori, nego kao predavanja. Izbjegnut je monoton oblik klasične konferencije gdje su teme dogovorene i u kojoj jedan predavač predaje, a ostali slušaju.

Termin nekonferencija prvi put se pojavio 1998. godine i od tada popularnost ove aktivnosti stalno raste. Svi su ravnopravni, svako ima pravo iznijeti svoje mišljenje i ideje, te učestvovati u raspravi, praviti prezentacije u power point-u ili spremati predavanje. Od nastavnica se traži da iznose ideje i prijedloge i da su spremne za eksperimentisanje. Ako neka od nastavnica želi nešto konkretno pokazati, naprimjer neku simulaciju, metodu, tehniku ili ima neki projekat – to može uraditi na način koji joj najviše odgovara.

Kada počne nekonferencija – krenu i razmjene ideja ili kolektivni brainstorming, konkretni prijedlozi i rješenja jer svaka od nastavnica ima različita iskustva i interese, a tu je i dobra zabava i smijeh. Bottom of Form Cilj je da potaknemo jedna drugu u radu i poučavanju i da to prenesemo na učenike, da stvaramo osjećaj zajednice i da premostimo udaljenost dijeleći svoje metode, tehnike i vještine koje koristimo u nastavnom procesu, ali i da podijelimo inovacije i prakse koje su nam zaista potrebne u učionici.

Ova okupljanja demoralisanim nastavnicama koje su u krizi zbog pandemije, koje su umorne, nezadovoljne ili frustrirane iz bilo kog drugog razloga nude ohrabrenje i podršku kolega ili profesionalne zajednice. Nastavnice u JU Gimnazija Živinice do sada su se na svojim nekonferencijama bavile zdravljem žena, poduzetništvom i biznis planovima, programima prevencije, mentalnim zdravljem učenika i nastavnika, međuvršnjačkim nasiljem, osposobljavanjem za svrsishodno korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija, bontonom, simulacijom raznih programa…

Pročitajte i druge Maksudine tekstove: Drvo problema protiv lošeg uspjeha — Tehnika Šest šešira — Zakon spojenih posuda

U ovim susretima učestvuje gotovo svaki treći član ili članica našeg malog kolektiva. Neke od mojih prezentacija su bile međupredmetna korelacija; tehnike Šest šešira, Drvo problema i brainstorming koje pomažu pri razvoju kreativnosti, kritičkog i analitičkog mišljenja, donošenju odluka, rješavanju problema, unaprijeđivanju grupne produktivnosti i razvoju komunikacijskih vještina, te mape uma koje su odlično sredstvo usvajanja novih znanja, posebno za učenike s teškoćama u učenju ili za sve predmete koje učenik teško savladava. Nastavnik matematike nam je objasnio kako program GeoGebra možemo koristiti u nastavi matematike i fizike. Taj program pruža ogromne mogućnosti, a u potpunosti je besplatna i prevedena na naš jezik, nastavnici ga mogu koristiti u razrednoj i u individualnoj nastavi ili u radu s manjim grupama učenika, a zainteresovani učenici mogu se ovim programom koristiti i samostalno, kod kuće ili u školi. Kolegica hemičarka je predstavila aplikaciju za modeliranje i manipulaciju molekulama Avogadro koja je jako korisna za vizualizaciju mikrosvijeta, a učenike potiče da izrađuju molekule i tako bolje razumiju hemijske veze. Jedna od kolegica je predstavila metodu TASC ili Aktivno mišljenje u društvenom kontekstu za kreiranje nastave, rješavanje problema i razvijanja vještina razmišljanja koji je razvio Belle Wallace i koja pomaže učenicima koji teško iznose svoje stavove i mišljenja tokom nastavnog procesa, a posebno na predmetu filozofija i logika. Koristeći metodu TASC učenici razvijaju stavove, vještine i znanja koja im omogućavaju uspješnije aktivno učenje. Nedavno je nastavnica engleskog jezika predložila nastavnici bosanskog jezika da 23. aprila, na Svjetski dan knjige, autorskih prava i Svjetski dan engleskog jezika, zajedno obrade djelo Hamlet William Shakespeara i da se dogovore koje metode i tehnike da koriste.

Većina nas je uključeno u vannastavne aktivnosti, pa na nekonferencijama osmislimo kako i na koji način obilježiti međunarodne dane u godini, koju tehniku koristiti na času odjeljenske zajednice i u redovnoj nastavi. Često naše nekonferencije i inovativne časove posjete direktorica ili pedagogice što nam daje veliku motivaciju.

Mnogi nastavnici noseći svoje laptope u školu i koristeći ih u nastavi budu ismijani od kolega, pogotovo onih koji ne žele inovacije u učionici, a i radno- pravni status se ne mijenja bez obzira na trud i dodatno obrazovanje, međutim mi se trudimo da se edukuju i svoje znanje podijele sa drugima, da uvodimo inovacije u nastavu, uzimamo primjere dobre prakse iz cijelog svijeta i primjenjujemo ih na svom času jer vjerujemo da na taj način unaprjeđujemo sebe, svoj rad, obrazovni proces i rad naše škole.

Izvor: U JU Gimnazija Živinice koriste nekonferencije – Školegijum (skolegijum.ba)

Od ogromnih pozitivnih promjena sa početka 21. vijeka, poslije 2010. g. došli smo do ogromnih promjena preispitivanja svega, uključujući i upliv teorija zavjera, probleme sa vjerovanjem u naučna dostignuća, pad različitih vrsta autoriteta, pandemija dezinformacija, itd.

Jedan od glavnih razloga svjetskog haosa u kojem se nalazimo jeste neadekvatan razvoj nauke i obrazovanja u posljednjih 50 godina, o čemu sam pisao u svojoj knjizi “Kako do posla u 21. vijeku + 444 saveta za uspešnu karijeru” (2015. g.).

Aktuelna pandemija je samo ogolila da se nalazimo na pragu velikih promjena političkih, ekonomskih i kulturnih sistema, a još nije jasno da li će svijet većinski napredovati, ili ulazimo u period velikih nestabilnosti koje možemo prepoznati kroz historijat pada različitih civilizacija u posljednjih nekoliko hiljada godina.

Kako ne možemo da utičemo na globalne svjetske trendove, svakako možemo da utičemo na jedino što nam niko ne može oduzeti, a to je znanje!
Tema ovog teksta je aktuelni razvoj načina dolaska do velikih promjena u obrazovanju kroz redefiniciju pismenosti u 21. vijeku, i kako da mi ta saznanja iskoristimo.

Povod za ovaj tekst su dva članka koja sam posljednjih dana podijelio preko svojih naloga na društvenim mrežama (preporučujem da ih detaljno pročitate prije nego što pročitate ovaj tekst):

Iz tog razloga, u posljednjih nekoliko decenija sve se više razvija oblast definisanja različitih vrsta pismenosti koje na jednom mjestu objedinjuju načine saznavanja, učenja i zaključivanja o najbitnijim oblastima života i rada individue.
Svijet još nije došao do jedinstvenog odgovora na pitanje kako treba da izgleda savremeni sistem obrazovanja. Ali, blizu je.
Na webu je dostupno hiljade različitih strateških okvira (frameworks) koji definišu potrebne vještine, kompetencije i pismenosti za različite oblasti života i rada. Od tog broja, postoji nekoliko desetina široko prihvaćenih strateških okvira kojima se definišu sadašnji i budući načini obrazovanja.

Najozbiljniji okvir obrazovanja koji obuhvata sve oblasti života i rada je OECD-ov projekat “Budućnost edukacije i vještina – 2030. g.”

Za proučavanje načina savremenog obrazovanja i pismenosti veoma je važan projekat istraživanja Svjetskog ekonomskog Foruma (WEF) iz 2015. g. “New Vision for Education – Unlocking the Potential of Technology” , koji  je na osnovu istraživanja definisao 16 (po njima) najvažnijih vještina u 21. vijeku (od čega su 6 tzv. fundamentalne pismenosti).

Dva veoma važna strateška okvira koji za osnovu imaju digitalnu pismenost (digitalnu inteligenciju – DQ) su EU projekat “The Digital Competence Framework“, kao i veoma bitan i kompleksan projekat koalicije za digitalnu inteligenciju (CDI) “Digital Intelligence (DQ) Framework“.

Istraživanja OECD-a o različitim pokušajima primjene ovih novih načina posmatranja obrazovanja u različitim državama svijeta, pokazala su da postoji ozbiljan problem “dodavanja” novih načina edukacije u postojeće obrazovne sisteme. Takve primere “kalemljenja nečeg novog” u postojeće obrazovanje možemo da pratimo i kod nas. Posljedica ovakvog pristupa unapređenju obrazovanja je samo složenije i manje efikasno obrazovanje.

Ukratko, osnova kako bi trebalo da izgleda savremeno obrazovanje postoji, ali primjena novog načina obrazovanja na nivou formalne ali i neformalne edukacije predstavlja spor i dugotrajan proces, zbog velikih promjena koje se uvode.

Sedam fundamentalnih pismenosti za 21. vijek
Jedna od pozitivnih karakteristika aktuelne pandemije je nedvosmisleno iskazivanje problema dezinformacija i površnih znanja poslednjih deset godina, koje je dovelo do toga da je sada jasno da sistem obrazovanja treba da se zasniva na razumjevanju nauke i njenih saznanja, i da se stavi fokus na načine dolaska do informisanog donošenja zaključaka i odlučivanja.

Problem sa definisanjem najvažnijih (fundamentalnih) pismenosti leži u činjenici da kada se broj ovih pismenosti svede na (npr.) 5, 6 ili 7 velikih oblasti, to ne znači da se izgubio problem postojanja nekoliko desetina pismenosti koje su važne u ovom i narednom vremenu.

U nastavku slijedi prikaz jednog od načina podjele fundamentalnih pismenosti sa kratkim opisima, zasnovan na podjeli 16 esencijalnih veština koje je na osnovu istraživanja 2015. g. definisao Svjetski ekonomski Forum:

1. Osnovne pismenosti

a. Čitanje i pisanje (Vernacular Literacy): Jedan od dokaza poraza aktuelnih načina obrazovanja je činjenica da mnoge osobe završavaju različite škole, a i dalje su funkcionalno nepismene osobe (“sriču” dok čitaju, ne razumeju pročitano i sl.) . To je takođe i pokazatelj potrebe za velikim promjenama sistema obrazovanja.

b. Audio i vizuelna pismenost: audio/vizuelna pismenost se odnosi na grupu vizuelnih i audio kompetencija koje osoba razvija gledajući, slušajući, i istovremeno imajući i dobijajući druge senzorne percepcije. Ova pismenost je posljednjih decenija postala veoma važna razvojem interneta, mobilnih telefona, igrica, društvenih mreža, itd.

c. Zdravstvena kultura i pismenost: Aktuelna pandemija je pokazala koliko razumevanje kulture zdravlja i prevencije može direktno da utiče na spašavanje sopstvenog i tuđih života. Važno je napomenuti da se kod nekih autora zdravstvena pismenost pominje kao jedna od osnovnih pismenosti mnogo godina prije izbijanja pandemije COVID-19.

2. Naučna (STEM) pismenost: STEM (Science, Technology, Engineering, Mathematics) predstavlja osnovu aktuelnog načina obrazovanja – zasnivanje obrazovanja na sistemskim (teoretskim) znanjima iz različitih oblasti/predmeta. Upravo ta sistemska znanja su degradirana u obrazovanju posljednjih pola vijeka, i cilj velike promjene načina obrazovanja je da nauku učini relevantnom i primjenjivom za sticanje znanja u 21. vijeku.

3. Pismenosti komunikacije i kolaboracije: Ovo je skup nekoliko desetina pismenosti koje objedinjuju klasičnu (oralnu) komunikaciju i kolaboraciju, sa digitalnim segmentima saradnje i komunikacije. Većina novih pismenosti koje pominje Lazar Džamić (arhietipska/narativna pismenost, impulsna pismenost, pismenost pažnje) predstavljaju segmente komunikacionih pismenosti.

4. Digitalne pismenosti

a. IKT-zasnovana tehnička pismenost (kreiranje i održavanje digitalnih tehnologija): Obuhvata različite vrste tehnoloških znanja i poslova u vezi sa kreiranjem i održavanjem digitalne infra-strukture.

b. Pismenost zasnovana na korištenju digitalnih tehnologija (Ne-tehnička pismenost – Non-ICT based): Jedan od aktuelnih problema edukacije u vezi digitalnim pismenostima je potreba da se odvoji tehnička edukacija u vezi sa radom na ICT tehnologijama (programiranje, tehnologija, dizajn, itd.), od primjene tih digitalnih tehnologija. Npr. šta je potrebno od tehničkih znanja da bi koristili mobilni telefon? Ne mnogo toga, ali je potrebna edukacija na nivou korištenja tehnologija koje omogućuju mobilni telefoni.https://googleads.g.doubleclick.net/pagead/ads?client=ca-pub-5057804243328581&output=html&h=280&adk=2401179919&adf=1105208603&pi=t.aa~a.2455716771~i.118~rp.1&w=630&fwrn=4&fwrnh=100&lmt=1615902767&num_ads=1&rafmt=1&armr=3&sem=mc&pwprc=4729906146&psa=1&ad_type=text_image&format=630×280&url=https%3A%2F%2Fwww.pcskolarac.info%2F2020%2F08%2Fsta-je-pismenost-u-21vijeku-i-kako-se.html%3Fm%3D1&flash=0&host=ca-host-pub-1556223355139109&fwr=0&pra=3&rh=158&rw=630&rpe=1&resp_fmts=3&wgl=1&fa=27&adsid=ChEI8NHGggYQu-GA4KHv07_3ARI5AGUeza5p7mYFzXCt-bCEvVDMWKwckz9PECGY8u-Kje_fqauOPK0tIgbOPtJ7ZwUNsz2pm9ejU5CS&dt=1615970815407&bpp=3&bdt=4271&idt=4&shv=r20210310&cbv=r20190131&ptt=9&saldr=aa&abxe=1&cookie=ID%3D3495559b028952b9-220fd704c9ba0046%3AT%3D1615970813%3ART%3D1615970813%3AR%3AS%3DALNI_MYIRgtLwwRm-UlF1CTCMls_3en9Bw&prev_fmts=630×280%2C0x0%2C630x280%2C630x280%2C630x280%2C630x280%2C1903x921%2C630x280&nras=8&correlator=3305687773047&frm=20&pv=1&ga_vid=1213908224.1594715489&ga_sid=1615970813&ga_hid=426227528&ga_fc=0&u_tz=60&u_his=1&u_java=0&u_h=1080&u_w=1920&u_ah=1040&u_aw=1920&u_cd=24&u_nplug=3&u_nmime=4&adx=472&ady=5313&biw=1903&bih=921&scr_x=0&scr_y=1632&eid=44737537%2C182982100%2C182982300%2C21068083&oid=3&psts=AGkb-H9-46NU0TkYhupV0OiJtxMs7IHdySkipuqSfxUTasAIMxC1NdrPJyRRhZURS_IFxryKas-TVp5fYog%2CAGkb-H8IiF8uszX5L5RKwXlunYjJU2tYTQkPG13D-UWAeFZ3hDhrG0nizyiV5pzSNzAlgRMH2O1Iq3H9Db4%2CAGkb-H8JUK3RKPjXGSHWomcvOM1ycf_O5yBkRmzQZhyUI7QY1zUPbUvdjrHzT_meLEv76yHL9eFr5h_Etq3_AQ%2CAGkb-H_GYqhvmqvv-COYMzB0jaZfSAmO1c2Bm3P8iocPVCQu2FjFNOHndwPCLkaAbMn8bkSDfjK9InjrqOFevw%2CAGkb-H8uAgtgQtXIFJ6oPjDG64TW2T265a2y8OIOTwAiyhlqeHsxeeRtmdkhmROw_XQu7SwtyGVLry-Eu6JPlw%2CAGkb-H_OTrK1KrglPMmsd1gbYMJ1bqZtlbmSqubrdhSEmZr6ytX-LJW6UieAnPDXbnN4mqpv2XhRxdadN4-_Tw&pvsid=3591764480104651&pem=178&wsm=1&rx=0&eae=0&fc=384&brdim=0%2C0%2C0%2C0%2C1920%2C0%2C1920%2C1040%2C1920%2C921&vis=1&rsz=%7C%7Cs%7C&abl=NS&fu=8320&bc=31&jar=2021-03-17-08&ifi=9&uci=a!9&btvi=6&fsb=1&xpc=mmqsF2H23J&p=https%3A//www.pcskolarac.info&dtd=M

c. Digitalni sadržaji i digitalna sigurnost: Pronalaženje, korištenje i kreiranje digitalnih sadržaja, uključujući i poznavanje različitih vrsta bezbjednosti potrebnih za korištenje digitalnih tehnologija.

5. Kognitivno rezonovanje (Cognitive reasoning): Informisano zaključivanje i donošenje odluka. Skup od nekoliko desetina pismenosti, vještina i kompetencija koje su vjerovatno najvažnije u vremenu u kojem živimo. Istovremeno su i najmanje razvijene sa aspekta planova i programa masovne edukacije različitih starosnih grupa, jer su potpuno različite od načina organizovanja aktuelnog sistema obrazovanja.

a. Kvantnitativno zaključivanje (Quantitative reasoning): Obuhvata različite matematičke oblasti, statistiku, obradu i analizu podataka. Veći broj autora smatra ovaj skup pismenosti za jedan od najvažnijih u 21. vijeku (naročito na tehničkim fakultetima).
b. Kritičko i analitičko razmišljanje: Zbog vremena dezinformacija u kojem živimo, kritičko razmišljanje postaje esencijalan skup vještina koji se izučava praktično u svim pomenutim oblastima pismenosti. Analitičko razmišljanje predstavlja skup vještina koje najviše utiču na napredno shvatanje života oko nas i u nama, uključujući i direktan uticaj na ostvarivanje većih prihoda individue.
c: Razvoj načina razmišljanja i učenja: Učenje kako se uči, kretivno i inovativno razmišljanje, lateralno mišljenje, itd. Nekoliko vrsta vještina i kompetencija koje su u direktnoj vezi sa načinima samostalnog učenja i usmjerenog napredovanja u oblastima interesovanja.
6. Finansijska pismenost: Načini kako razumjeti tokove novca, razlika između potrošnje koja donosi i gubi novac, potrošačko duštvo, štednja, itd.
7. Duštvena i kulturna pismenost (Cultural and civic literacy – social science-based): Skup od nekoliko desetina pismenosti koje između ostalog obuhvataju sistem vjerovanja, vrijednosti, stavova, običaja, normi, tradicija, principa, institucija, društvenih odnosa i standarda. Cilj je formirati društveno i kulturno kompetentne osobe, koje razumiju sebe, kao i diversifikovano društvo i kulturu sa kojom živimo.
Ovih ukupno 16 različitih vrsta pismenosti predstavljaju jedan od načina opisa najvažnijih oblasti koje će biti fokus unapređenja obrazovanja u narednim decenijama.
Kada će naša djeca dobiti adekvatan sistem obrazovanja za 21. vijek? Odgovor: Ne još. “U se’ i u svoje kljuse”.
Postoji veći broj razloga zašto danas još ne postoji razvijen način kako primjeniti savremeni sistem obrazovanja. Prethodno je pomenuta kompleksnost dodavanja novih načina obrazovanja u postojeće sisteme edukacije.
Jedan od uzorka problema je nepostojanje koncenzusa koje oblasti treba da budu u skupu tzv. fundamentalnih (najvažnijih) pismenosti. Zna se koje su sve oblasti života i rada veoma važne, ali zbog njihove obimnosti, postavlja se pitanje koje su od tih oblasti najvažnije. Tu dolazimo do različitih vrsta lobiranja šta bi trebalo da je od svega najvažnije.
Još veći problem predstavlja činjenica da za veliki broj novih načina obrazovanja ne postoje široko validirani programi, jer se još istražuje o različitim načinima dolaska do takvih znanja. Npr. to je slučaj sa širokim spektrom tzv. prenosivih vještina, koje se mogu koristiti za veći broj poslovnih pozicija (kao što je npr. timski rad).
Kod prenosivih vještina, naročito u slučaju npr. veoma važnih analitičkih vještina, glavnu ulogu u procesu edukacije bi trebalo da imaju osobe sa primarnim kompetencijama iz oblasti psihologije. Većina novih važnih kompetencija je u vezi sa društvenim naukama, ali u oblastima koje aktuelni sistem edukacije ne prepoznaje kao edukacionu osnovu (nema dovoljno osoba sa ovakvim kompetencijama u aktuelnom sistemu obrazovanja).
Do prije 2-3 godine, jedan od većih svjetskih problema je bilo definisanje oblasti koje se nalaze u domenu digitalne pismenosti. Pomenuti DQ framework je upravo primjer te problematike, jer se u tom strateškom okviru nalazi veoma veliki broj oblasti koje zbog važnosti interneta imaju veze sa digitalnim svijetom, ali u osnovi nemaju direktne veze sa digitalnom pismenošću. Praktično, problem digitalne pismenosti se svodi na definisanje oblasti koje su u direktnoj vezi sa kreiranjem i održavanjem digitalne tehnologije, kao i definisanje oblasti koje su u direktnoj vezi sa primjenom digitalne tehnologije. U tom kontekstu, pomoć dolazi iz strateškog okvira koji je definisala Evropska Komisija (pomenuti “Digital competence framework”).

Zaključak

Savjet je da proučite date strateške okvire za unapređenje obrazovanja, da proučite date linkove do različitih vrsta pismenosti, i da pratite razvoj nastavnih planova i programa u pomenutim najvažnijim oblastima.
Glavna karakteristika vremena u kojem živimo (4. industrijska revolucija – jednostavna upotreba napredne tehnologije) je da se fokus unapređenja znanja prebacuje na pojedinca i njegovo samo-obrazovanje.
Zato je za početak najvažnije učiti kritičko razmišljanje i načine dolaska do objektivno kvalitetnih informisanih zaključaka i do kvalitetnog informisanog odlučivanja.

Autor: Dragan Varagić
Pripremila: Azra Pandur

Online sastanak ministara obrazovanja u Bosni i Hercegovini, kojim je predsjedavala ministrica civilnih poslova BiH Ankica Gudeljević, održan je danas u organizaciji tog ministarstva.

Tema sastanka bila je implementacija preporuka nakon provedenih međunarodnih istraživanja PISA 2018 i TIMSS 2019, odnosno iniciranje promjena u obrazovanju koje trebaju biti zasnovane na rezultatima navedenih međunarodnih istraživanja.

Tijekom sastanka predstavnici Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, koja je u suradnji sa svim nadležnim obrazovnim vlastima i realizirala pomenuta međunarodna istraživanja, informirali su ministrice i ministre obrazovanja o poziciji Bosne i Hercegovine i o rezultatima istraživanja, te dali preporuke donositeljima odluka za dalje djelovanje, a s ciljem unapređenja kvaliteta obrazovanja u BiH.

– Vjerujem da su nam svima poznate preporuke koje smo dobili nakon pomenutih istraživanja, a koje se odnose na povećanje obuhvata predškolskim odgojem i obrazovanjem, smanjenjem razlike postignuća učenika boljeg i lošijeg socio-ekonomskog statusa, poboljšanjem kvalitete nastave i nastavnog osoblja, osiguranjem suštinske promjene nastavnih planova i programa prema kurikulumu zasnovanom na ishodima učenja, razvojem čitalačke pismenosti, jačanja procesa evaluacije i praćenja ishoda učenja – istaknula je ministrica Gudeljević tokom obraćanja, naglasivši da donositelji odluka svuda u svijetu, pa tako i u Bosni i Hercegovini, imaju ključnu odgovornost da svako dijete dobije kvalitetno obrazovanje i obuku.

Na kraju sastanka je zaključeno da je potrebno uložiti dodatne napore i poduzeti aktivnosti kako bi se implementirale preporuke nakon provedenih međunarodnih istraživanja PISA 2018 i TIMSS 2019, te osigurati kontinuitet učešća Bosne i Hercegovine u međunarodnim studijama.

Učesnici sastanka su se saglasili da je u narednom periodu potrebno češće organizirati sastanke posvećene obrazovanju kako bi međusobno razmijenili informacije i primjere dobre prakse u vezi sa implementacijom preporuka koje su proistekle iz međunarodnih istraživanja.

Jedna od najvažnijih preporuka tijekom prezenacije rezultata projekta bila je da se na dobijene rezultate ne može utjecati, ali svatko u svom domenu može učiniti sve kako bi se pokrenule nužne reforme u našoj državi, saopćeno je iz kabineta ministrice Gudeljević.

Izvor: Ministri obrazovanja u BiH razgovarali o rezultatima istraživanja PISA i TIMSS | RTVTK

iše od 50 nastavnika/ca i članova/ica školskog osoblja pilot škola u Bosni i Hercegovini je prisustvovalo virtualnom Okruglom stolu o kompetencijama za demokratsku kulturu i cjelovitom pristupu školi organiziranom 25. februara 2021. godine u okviru zajedničkog projekta Evropske unije i Vijeća Evrope “Kvalitetno obrazovanje za sve“.

Događaj je moderirala Lana Jurko, direktorica Mreže centara za politike obrazovanja koja je govorila o značaju uključivanja učenika. “Inkluzija se živi a nije samo rezultat kojem stremimo”, kazala je ona. Učenice i učenici moraju biti centralna tačka procesa obrazovanja i njihovi glasovi moraju se čuti i poštovati. Događaj je uključivao i predavanje prof. dr Jelene Vranješević koja je govorila o različitim aspektima učešća učenika u školi i kako ono vodi ka demokratizaciji procesa obrazovanja.

Učesnici Okruglog stola su se složili da je bosansko-hercegovačkom društvu neophodan pomak ka višem nivou participacije i inkluzije te da bi taj pristup trebalo provoditi u okviru obrazovnog sistema od najranije dobi. Pritom su dali i konkretne primjere dobrih praksi iz svojih škola u kojima su učenice i učenici uključeni u proces donošenja odluka i u mogućnosti su razviti svoje vještine i kompetencije kako bi postali angažirani građani i građanke, i doprinijeli društvu.

Ukupno 29 pilot škola iz različitih dijelova zemlje učestvuju u projektu, uključujući iz Brčko distrikta, Republike Srpske i deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine.

Projekat “Kvalitetno obrazovanje za sve” se provodi u okviru zajedničkog programa Evropske unije i Vijeća Evrope “Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022”.

Izvor: Predstavnici pilot škola razgovarali o demokratizaciji obrazovnog procesa u Bosni i Hercegovini – Vijesti (coe.int)

JU Srednja ekonomska i ugostiteljsko-turistička škola Mostar uspješno provodi školski projekat Servisnog-Učenja “Slatko zadovoljstvo”.

Na osnovu ispitane potrebe u zajednicij, a koja je u skladu sa NPP-om, učenici su na praktičnoj nastavi četiri sedmice pripremali poslastice koje su donirali Udruženju „Zajedno za naš grad“ koje ih je potom proslijedilo onima kojima je to najpotrebnije.

JU Srednja ekonomska i ugostiteljsko-turistička škola Mostar je još jedna u nizu uključenih škola u projekat “Širenje metodologije Servisnog-Učenja u BiH”, koji Međunarodno udruženje “interaktivne otvorene škole” Tuzla implementira u partnerskoj saradnji sa nadležnim Ministarstvima obrazovanja i Pedagoškim zavodima iz šest kantona FBiH.

Više o projektnik aktivnostima možete poslušati na linku: (20+) Facebook

JU Srednja škola Stolac uspješno provodi školski projekat Servisnog-Učenja “Učionica na otvorenom”.

Na osnovu ispitane potrebe u zajednici učenici/e su došli/e na ideju da obezbijede ambijent za poticajno učenje u prirodi, kao i adekvatan prostor na kojem učenici/e mogu provoditi slobodno vrijeme.

Završena je prva faza realizacije nastavne prakse Servisnog učenja-učenje kroz angažman.

Cilj projekta je obezbijediti ambijent za poticajno učenje u prirodi, kao i adekvatan prostor na kojem učenici/e mogu provoditi slobodno vrijeme. Učenici/e će imati priliku da uče pod vedrim nebom u novouređenom školskom parku, u neposrednoj blizini školske zgrade.

Nakon čišćenja parka u nastavku realizacije projekta slijedi izrada klupa, sadnja cvijeća, postavljanje kanti za smeće i eko-poruka. U ovom projektu učestvuju učenici/e četvrtih razreda JU Srednje škola Stolac.

JU Srednja škola Stolac je još jedna od uključenih škola u projekat “Širenje metodologije Servisnog-Učenja u BiH” koji MIOS Tuzla implementira u partnerskoj saradnji sa nadležnim Ministarstvima obrazovanja i Pedagoškim zavodima iz šest kantona FBiH.