Pređi na sadržaj Pređi na glavnu navigaciju. Pređi na footer

Novosti

Poziv za dostavljanje projektnih prijedloga „Projekti evropske saradnje”

Programa EU Кreativna Evropa objavio je Poziv za dostavljanje projektnih prijedloga „Projekti evropske saradnje”.

Rok za dostavljanje prijedloga projekata je 31. mart 2022. godine do 17.00 časova.

Ovaj Poziv će podržati projekte koji uključuju veliki broj aktivnih aktera u različitim kulturnim i kreativnim sektorima, za sprovođenje širokog spektra aktivnosti i inicijativa. Projekti evropske saradnje su takođe osmišljeni da doprinesu realizaciji novih inicijativa politike EU, kao što je Novi evropski Bauhaus.

Poziv će podržati dva specifična cilja:

Transnacionalno stvaranje i cirkulacija, i
Inovacije.
Budžet Poziva iznosi 68 607 267 evra, a detaljne informacije dostupne su ovdje

Izvor: Poziv za dostavljanje projektnih prijedloga „Projekti evropske saradnje” – Mreža za izgradnju mira (mreza-mira.net)

Ponovljeni konkurs za eTwinning ambasadora u Bosni i Hercegovini

Državna organizacija za podršku eTwinningu (DOP) – Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH, ponavlja konkurs za eTwinning ambasadore koji su zaposleni u nekoj od predškolskih ustanova i osnovnih škola na teritoriji Bosne i Hercegovine.

DOP bira jednog ambasadora za nivo predškolskog odgoja i obrazovanja i jednog ambasadora za nivo razredne nastave osnovnog odgoja i obrazovanja, na period od dvije godine ( od početka 2022. do  kraja 2023. godine).

Konkurs ostaje otvoren do 27. januara 2022. godine. Uslove za prijavu možete pogledati OVDJE.

Izvor: Ponovljeni konkurs za eTwinning ambasadora u Bosni i Hercegovini – APOSO

Zimska Akademija za srednjoškolce 2022!

Rok prijave 15.01.2022

Dragi srednjoškolci, u periodu od 17. do 21. januara 2022. godine na Univerzitetu SSST će se održati Zimska akademija.

Svi zainteresirani kandidati će moći pohađati nastavu na programima:

  • Kompjuterske nauke
  • Game Design and Development
  • Ekonomija i biznis
  • Političke nauke i međunarodni odnosi
  • Medicina
  • Stomatologija
  • Farmacija

Tokom pet dana boravka na Univerzitetu SSST, upoznati ćete se sa odabranim programom, asistentima i profesorima, studentima i uposlenicima univerziteta, pohađati će te i praktičnu nastavu i saznati da li ste odabrali pravi program za nastavak svog školovanja.

Svi/e kandidati/kandidatkinje, nakon završenog petodnevnog programa će dobiti certifikate za učešće.

Cijena pohađanja Zimske akademije je 35KM, a broj prijava je ograničen.

Obrazac za prijavu možete preuzeti na linku na web stranici www.ssst.edu.ba te poslati ga do 15. januara 2022. godine na email adresu proffice@ssst.edu.ba

Preuzeto sa: lonac.pro

JEDNOSTAVNE A DJELOTVORNE TEHNIKE UČENJA

Djeca najdjelotvornije uče ako su opuštena i ako im je pritom zabavno i zanimljivo. Poticajne (motivacijske) tehnike pomažu djeci pri koncentraciji, zadržavanju pažnje i učenju. Poticaji mogu biti raznoliki, a svima je za cilj da dijete učenje ne doživljava kao dosadno i nepotrebno. Pri korištenju poticajnih tehnika, uvijek treba imati na umu interese i mogućnosti svakog pojedinog djeteta.

  • Opuštanje uz muziku i disanje

Priprema na učenje uključuje opuštanje. Opustiti se možemo slušajući omiljenu muziku koja motivira mozak i pravilnim disanjem, koje opskrbljuje tijelo kisikom, poboljšava cirkulaciju i otklanja stres. Potrebno je što više provjetriti prostorije u kojima boravimo, kako ne bismo udisali ustajali zrak.

  • Koncentracija

Tehnike koncentracije i uživljavanja potiču bolje raspoloženje. One pomažu da se osjeti određeni trenutak i izraze vlastite misli i osjećaji. Opet uz pomoć pravilnog disanja, osjećamo trenutak u kojemu raste smirenost koja sa svakim izdahom, odnosi napetost.

  • Vizualizacija

Učenik treba zamisliti ono što se od njega traži, npr. da uči određeno gradivo, ali da mu je pritom zanimljivo i da se odlično osjeća. Ovaj način dovodi do pozitivnog okruženja, neophodnog za kvalitetno učenje i pamćenje.

  • Tehnike koje uključuju kretanje

Uz opuštajuće tehnike, postoje i tehnike koje uključuju kretanje. Takve tehnike pomažu da dijete svoju energiju djelomično usmjeri na pokrete kako bi mu bilo zanimljivije. Na primjer, prilikom ponavljanja gradiva, učenik za tačan odgovor podiže lijevu ruku, a za netačan desnu. Ili, kad dođe do tačnog odgovora ili rješenja, može ustati, a kod netačnog ostati sjediti. Tako se dijete u isto vrijeme kreće i razmišlja, što naročito može odgovarati djeci s povećanom potrebom za aktivnošću.

  • Poticajne igre

Uz poticajne igre, djeca postaju zainteresirana i nemaju osjećaj da nešto moraju izvršiti.

Dijete zapisuje svoje ciljeve i označuje one koje je ostvarilo.

Dijete samo smišlja zadatke koje će rješavati (za sastavljanje pitanja će trebati ponoviti gradivo, a dijete je ujedno uključeno u proces odabira).

Naučeno gradivo se može prezentirati kroz crtež, pri čemu se vježba govorno i likovno izražavanje.

Zadaci uobličeni u zagonetke, ispunjaljke, križaljke, skrivalice, asocijacije i kvizove, na zabavan će način pomoći djetetu pri usvajanju određenih pojmova i termina.

Igra opisivanja pojmova – neko opisuje određeni pojam bez da kaže njegov naziv, a dijete treba pogoditi o kojem je pojmu riječ.

Zvučni zapisi (npr. muzika različitih država), boje, slike i sl. na određenu temu, mogu dodatno zainteresirati dijete za gradivo.

Zanimljive anegdote, metafore ili citati, činjenice čine zabavnima i pomažu djetetu u povezivanju gradiva.

Više:

Metoda ključnih riječi – s obzirom da ljudi informacije i pojmove s kojima se susreću pamte na različite načine, postoji i nekoliko vrsta tehnika za pamćenje. Najpoznatija je metoda ključnih riječi. Najvažnije prilikom primjene te metode je da nas informacije koje želimo zapamtiti, asociraju na nešto poznato i nama blisko. Nakon što smo informaciju koju želimo zapamtiti povezali, sljedeći korak je da ta dva pojma zamislimo zajedno.

Mentalne mape – slikoviti prikaz nekog nastavnog sadržaja, odnosno bitnih pojmova i događaja koji služi kao podsjetnik. Taj prikaz sadržava riječi, sličice i rečenice. 

Najbolje je početi od sredine, crtežom koji će karakterizirati temu, a oko nje se zrakasto šire ostali dijelovi, i to na način da zajedno čine cjelinu na kojoj se radi. Pritom se koriste razne veličine i vrste slova te ih se dodatno označava bojama. Određuju se ključne riječi i svaka se zapisuje zasebno. Najvažniji djelovi se dodatno pojačavaju asocijacijama. 

Brzo čitanje – jedna od odličnih metoda učenja je metoda brzog čitanja za djecu. Brzo čitanje objedinjuje rad obje polovine mozga, čime se zadržava pažnja. Ova metoda djeci daje osjećaj sigurnosti i samopouzdanja, što im olakšava daljnje učenje. Na seminarima brzog čitanja, djeca uče kako usvojiti i strukturirati znanje na nov i individualno prilagođen način. 

IZVOR: JEDNOSTAVNE A DJELOTVORNE TEHNIKE UČENJA (pcskolarac.info)

„Digitalni svijet“ u osnovnim školama: Đaci uče o uređajima i sigurnosti ali i bontonu

Od početka ove školske godine, đaci drugih razreda osnovnih škola u Republici Srpskoj jednom sedmično uče o pravilnoj upotrebi digitalnih medija, ali i kako da se zaštite od zloupotreba i kako da pristojno komuniciraju. „Digitalni svijet“ novi je predmet u nastavnom planu i programu, a za narednu godinu najavljeno je uvođenje i predmeta „Medijska pismenost“ u gimnazije Republike Srpske.

Za učenike nije pripremljen udžbenik po kome bi mogli da prate nastavu „Digitalnog svijeta“, ali je kreiran priručnik za nastavnike. Na izradi je radilo 11 osoba, koje su takođe autori programa za predmet. Kako je navedeno u samom priručniku, njih devet dolazi iz „reda vaspitno-obrazovnog osoblja“, dok dvije osobe predstavljaju Republički pedagoški zavod.

„Imajući u vidu sve dobrobiti razvoja današnje tehnologije, ali isto tako i njene opasnosti, ugrožavanje bezbjednosti i zloupotrebe, škola i nastavnici su ti koji će napraviti pravi balans i razvoj digitalnog svijeta učiniti saveznikom u ličnom razvoju i napredovanju svakog učenika. Znamo da svaka novina izaziva nelagodu, strah od neuspjeha i podozrenje, ali ako imamo na umu da naša djeca sve nadolazeće promjene prihvataju veoma lako, sa interesovanjem i ushićenjem, ne preostaje nam ništa drugo nego da im pomognemo i otvorimo puteve razvoja. Koristeći se ranijim iskustvima, znanjima i stečenim kompetencijama, sa učenicima ćemo uspostaviti jedan partnerski odnos koji će rezultirati izgradnjom jednog novog savremenog društva“, navedeno je u priručniku.

On se sastoji od niza lekcija i vježbi za đake drugih razreda. Od njih se očekuje da razlikuju digitalne i analogne uređaje, opisuju i crtaju određene uređaje, ali i snimaju video snimke na određenu temu i propituju šta je to pristojna online komunikacija. Jedna od oblasti koje se obrađuju je čuvanje ličnih podataka i izbjegavanje zloupotreba. Učenici takođe uče da propituju istinitost sadržaja i informacija koje pronađu.

Iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske kažu da su nastavnici prošli dva dijela obuke, od predviđena tri.

„Prvi dio je završen u avgustu, drugi u septembru, a treći će biti do kraja oktobra. Obuku izvode članovi stručnog tima za izradu programa u prvoj trijadi i predstavnici MUP-a Republike Srpske u dijelu koji se odnosi na bezbjednost učenika prilikom korištenja digitalnih uređaja“, kazali su.

Nakon svakog dijela obuke od nastavnika je traženo da ocijene obuku i sam predmet. Iz Ministarstva prosvjete i kulture kažu da rezultati pokazuju da su obuke bile korisne, a predmet dobro prihvaćen.

Majka dječaka koji pohađa drugi razred osnovne škole, Jelena Pralica, kaže da je njenom sinu „Digitalni svijet“ zanimljiv. Kako joj je rekao, uvijek nauči nešto novo.

„Ali da bi mu svakako bilo zanimljivije da sve to mogu vježbati i na računaru, recimo, a ne samo ovako da im učiteljica priča o tome. I kaže da je zapravo shvatio da previše gledanja u telefon ili igranje igrica može biti opasno po zdravlje tek kad im je učiteljica na času rekla“, govori Jelena Pralica, po struci novinarka.

Ona smatra da se sa ovim predmetom poprilično zakasnilo, jer je „sigurno mnogo više osmogodišnjaka visprenije kada je digitalni svijet u pitanju od svojih roditelja“.

„Prvo, mislim da su u drugom razredu na ovaj način samo bespotrebno dodatno opterećeni, jer upravo sada svakako puno uče pošto savladavaju slova, računske radnje, čitanje, pisanje… A predmet ‘Digitalni svijet’ im je samo još dodatnih suvoparnih informacija. Mislim da je besmisleno bilo upustiti se naprečac u takav ‘projekat’, učitelji su tokom ljeta i odmora imali nekakva predavanja, udžbenik uopšte ne postoji. Sve u svemu mislim da je, s jedne strane, dobro da uče o tome, ali da tome ipak treba pristupiti studioznije i profesionalnije“, navodi ona.

Po struci učiteljica, Aleksandra Stojković kaže da njena kćerka „Digitalni svijet“ ocjenjuje kao zanimljiv. Kada je saznala za uvođenje novog predmeta, Aleksandra se zabrinula zbog preopterećenosti učenika gradivom. Međutim, kad se upoznala sa sadržajem, promijenila je mišljenje.

„Mislim da je odlična stvar. Pogotovo što danas mnogo djece boravi na internetu, na računarima i tabletima. Niko od nas ne kontroliše 100 posto šta mu dijete gleda na internetu. Za sada nisu radili, ali učiteljica je najavila da će se učiti o štetnosti interneta i stvarima koje nisu dobre“, govori Aleksandra.

Medijska pismenost u gimnazijama

Na inicijativu Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske, od naredne godine učenici u gimnazijama u Republici Srpskoj moći će da uče i o medijskoj pismenosti.

„Naša inicijativa je išla u pravcu izučavanja medijske pismenosti u gimnazijama, kroz uvođenje izbornog  predmeta ili kroz sistem obaveznog izučavanja u okviru redovnih predmeta. Iz Republičkog pedagoškog zavoda u odgovoru na inicijativu je navedeno da će aktivnosti na uvođenju tema kojima se bavi medijska pismenost u postojeće programe biti intenzivirane od 2022. godine. Navedeno je da će se u tom periodu izrađivati nastavni programi za nastavne predmete u gimnazijama“, kazala je za Media.ba Sandra Kovačević Đurđević iz Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske, te dodala da je ministarstvo ovu temu prepoznalo kao važnu još 2017. godine.

„Medijska pismenost“ će učenicima gimnazija biti fakultativni predmet, a Republički pedagoški zavod će do kraja godine pripremiti prijedlog promjena u planu i programu, nakon što same gimnazije dostave svoje prijedloge.

„Plan i program za sve predmete koji se izučavaju u gimanaziji će uraditi stručni timovi za pojedine predmete. Na isti način će se uraditi i program za medijsku pismenost“, rečeno nam je iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske.

Ovaj članak objavljen je u okviru projekta “Mladi za bolje medije” koji finansira Evropska unija, a zajednički implementiraju Mediacentar Sarajevo i Ja bih EU. Stavovi izneseni u ovom članku isključiva su odgovornost autorice i ne predstavljaju nužno stavove Evropske unije.

Izvor: „Digitalni svijet“ u osnovnim školama: Đaci uče o uređajima i sigurnosti ali i bontonu | MC_ONLINE (media.ba)

KONKURS ZA SCENARIO STRIPA ZA DJECU NA TEMU PRAVO NA SLOBODU VJEROISPOVIJESTI ILI UVJERENJA

NVO AKCIJA ZA LJUDSKA PRAVA

raspisuje

KONKURS

ZA SCENARIO STRIPA ZA DJECU NA TEMU:

PRAVO NA SLOBODU VJEROISPOVIJESTI ILI UVJERENJA

uz podršku Ambasade Francuske u Crnoj Gori

u okviru projekta

“Obrazovanje djece o pravu na slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja”

1. Cilj konkursa je izbor scenarija stripa za djecu na temu sloboda vjeroispovijesti ili uvjerenja, u skladu s uslovima iz tačke 5.

2. Konkurs je otvoren do 10. novembra 2021. godine, za sva pravna i fizička lica, bez obzira na uzrast, državljanstvo ili drugo lično svojstvo.

3. U cilju garantovanja nepristrasnosti, žiri će ocjenjivati radove pod šifrom.

3.1. Radove treba potpisati šifrom, sastavljenom od 5 slovnih i 5 brojčanih karaktera (npr. A1B2C3W4E8) pod kojom će kandidat/kandidatkinja učestvovati na konkursu.

3.2. Na posebnom papiru napisati šifru zajedno s kontakt podacima (ime i prezime, broj telefona i/ili e-mail adresa) i taj papir spakovati u manji zatvoreni koverat. Na poleđini te koverte napisati šifru.

3.3. Rad potpisan šifrom i manji koverat staviti u veći koverat na čijoj poleđini napisati „Za strip – konkurs”.

3.4. Radove poslati poštom na adresu: Akcija za ljudska prava, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 130/VII, 81 000 Podgorica, Crna Gora.

3.5. Radovi će biti proslijeđeni žiriju, a manje koverte sa podacima autora će ostati zatvorene i otvoriće se samo koverat pod šifrom rada koji žiri bude izabrao kao najbolji.

4. Naknada za najuspješniji scenario iznosi 650,00 € bruto (najmanje 600,00 € neto). Ukupan neto iznos zavisi od obračuna poreza i eventualnih doprinosa na osnovu radnog statusa osobe čiji scenario bude odabran.

5. Uslovi:

5.1. Traženi tekst scenarija treba da sadrži najviše 3800 karaktera sa razmacima (eng. “characters with spaces”), da bi se upisao u crtež stripa na dvije stranice A4 formata, od 8 kaiševa, od 18 do 22 kadra. Primjer ilustrovanog stripa dostupan je ovdje, a primjer scenarija istog formata ovdje.

5.2. Nije potrebno crtati strip, jer će illustrator biti posebno angažovan.

5.3. Scenario napisati u vidu dijaloga, razmišljanja i napomena. Cilj je da se kroz zanimljivu priču i upečatljive likove, što jednostavnijim, razumljivim jezikom, djeci objasni osnovni koncept prava na slobodu vjeroispovijesti i uvjerenja. Poželjno je dodati i kratak opis kadrova i likova.

5.4. Scenario treba da bude izrađen u skladu sa kratkim uputstvom za razumijevanje slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja, pripremljenim za potrebe ovog konkursa. Dostupna je i duža verzija uputstva, koja sadrži i relevantne pravne izvore. Treba imati u vidu da se ne očekuje da se u scenariju nađu sve informacije iz kratkog uputstva – važno je samo da scenario ne bude suprotan onome što je navedeno u uputstvu.

6. Sedmočlani žiri će u roku od 20 dana od dana zatvaranja konkursa donijeti odluku o izboru najboljeg scenarija i o tome će obavijestiti javnost. Žiri nije u obavezi da izabere najbolji scenario ako procijeni da nijedan rad ne zadovoljava uslove konkursa.

7. HRA zadržava pravo da u saradnji s autorom/autorkom izabranog scenarija, prilagodi konačni tekst, koji će biti ilustrovan i objavljen.

8. Za dodatne informacije i objašnjenja kontaktirajte nas na mail adresu: hra@t-com.me ili putem telefona: +382 20 232 348 ili +382 69 501 047.

Izvor: KONKURS ZA SCENARIO STRIPA ZA DJECU NA TEMU PRAVO NA SLOBODU VJEROISPOVIJESTI ILI UVJERENJA – HRA (hraction.org)

Konkurs za prijavu filmova „XXIII FESTIVAL FILMA DJECE I OMLADINE ZENICA 2021“

Udruženje tehničke kulture Zeničko-dobojskog kantona kao organizator, te Grad Zenica kao generalni pokrovitelj i Ministarstvo za obrazovanje, nauku kulturu i sport kao partner festivala  objavljuju konkurs za prijavu filmova za pet  takmičarskih kategorija u dvije cjeline.

Konkurs za prijavu filmova za sve kategorije i starosne skupine  je otvoren do 10.11.2021.godine.

Festival ima 2 glavne cjeline:

– takmičarski program za učenike osnovnih škola i pojedince
starosne dobi do 15 godina;

– takmičarski program  za učenike srednjih škola, studente, organizacije civilnog društva i pojedince  starosne dobi 16 do 22 godine;

Takmičarski program ima pet  takmičarskih kategorija za svaku starosnu skupinu – cjelinu  posebno kako slijedi:

– kategorija  „Igrani film“, ( trajanje do 10 minuta)

– kategorija  „Dokumentarni film“ ( trajanje do 10 minuta)

– kategorija „Spot“ ( trajanje do 5 minuta)

– kategorija „Animirani film“ ( trajanje do 3 minute)

– kategorija „Eksperimentalni film“ ( trajanje do 7 minuta)

Na festivalu se prikazuju domaći i strani filmovi realizovani između dva festivala, kao i filmovi stari najviše jednu godinu, a koji nisu bili prijavljivani za takmičenje na Festival filma djece i omladine. Na festivalu mogu biti prikazani nominovani filmovi koji su odabrani putem javnog konkursa, po specijalnom pozivu Festivala ili putem poziva za učešće.

Žiri festivala, pregledom svih prijavljenih odnosno pozvanih filmova, nominira najbolje filmove po kategorijama i takmičarskim cjelinama.  Na festivalu mogu biti prikazani samo filmovi koji su dostavljeni u formatu i na način definisan ovim javnim pozivom  u roku koji je ovim pozivom predviđen.

Festival zadržava pravo da zadrži zapise nagrađenih prijavljenih filmova (screener) koje može koristiti isključivo u svrhe dokumentacije i svrhe promocije festivala.

Svi filmovi u takmičarskom programu, odnosno njihovi producenti – proizvođači, kako domaći tako i strani, nemaju pravo na nadoknadu za prikazivanje filmova.

Festival zadržava pravo naknadne izmjene selekcije, odredbi konkursa i promjene termina emitovanja i prikazivanja odabranih filmova.

NAČIN PRIJAVE

Festival filma djece i omladine  poziva sve zainteresovane učenike osnovnih i srednjih škola, studente, organizacije civilnog društva i pojedince u dobi od 11 do 22 godine da prijave svoje filmove i konkurišu u jednoj od kategorija Festivala.

Ispravnom prijavom smatrat će se prijave koje budu sačinjavale:

  • popunjen aplikacijski/prijavni formular
  • trailer filma (max. trajanje do jedne minute)
  • punu verziju filma u mp4. formatu

Filmovi ne smiju:

  • sadržavati skrivene političke poruke
  • scene sexa i eksplicitnog nasilja
  • scene vrijeđanja bilo koga po bilo kojoj osnovi

Prijava se može izvršiti elektronski slanjem traženih podataka na e-mail:

utkzdk@gmail.com

Drugi način slanja prijave je putem pošte na adresu:

„Festival filma djece i omladine“, JU OŠ „Ćamil Sijarić“ Nemila – Zenica

n/r Amir Mehmedinović

Doglodska 07, 72 212 Nemila.

sa naznakom – Prijava na konkurs «Festival filma djece i omladine Zenica 2021“.
U tom slučaju isprintati aplikacioni/prijavni formular a trailer i punu verziju filma dostaviti na CD-u ili USB stiku.

Uz prijave potrebno je dostaviti kratki sinopsis  i fotografije filma

Prijave za konkurs će se primati do 16:00 h, 10.11.2021. godine. U razmatranje neće biti uzete prijave stigle po zatvaranju konkursa kao ni prijave koje ne sadržavaju sve potrebne informacije. Nepotpuni formulari smatrat će se nevažećim.

Nagradni fond

Za prvonagrađene filmove u obje starosne kategorije, te za najbolji film „Grand Prix festivala“ predviđene su novčane nagrade.

Objava rezultata konkursa

Imena nominiranih filmova i autora po cjelinama i kategorijama biće zvanično objavljena najkasnije 30 dana od zatvaranja konkursa.

Za sve doodatne informacije možete se obratiti na kontakt e-mail: utkzdk@gmail.com

Prijavni obrazac u priloguJavni-poziv-i-prijava-na-XXIII-FFDO-Zenica-2021_1620203703

Izvor: Konkurs za prijavu filmova „XXIII FESTIVAL FILMA DJECE I OMLADINE ZENICA 2021“ – Omladinski Resursni Centar Tuzla (orctuzla.ba)

KONKURS za prijem u GSS Kids!

🔝Za djecu od 10 do 17 godina koja žele steći vještine i sposobnosti i postati Mali spasioci.

Podnošenje prijava: Prijava na Konkurs se podnosi u pisanoj formi na prijavnom obrascu, a možete ga preuzeti na našoj web stranici.

Potpisan prijavni obrazac se dostavlja isključivo elektronskim putem na e-mail: info@gsskids.ba

Rok za podnošenje prijava je četrnaest (14) dana od dana objavljivanja Konkursa, a najkasnije do 15.11. 2021. godine do 12h.

Izvor: hocu.ba

Učenici/e povodom Svjetskog dana jabuke kuhali kompot u školskoj učionici

Svjetski dan jabuka obilježava se 20. oktobra. Jabuka se smatra jednom od najzdravijih vrsta voća pa zato i ne čudi što nosi naziv „kraljica voća“. Poznato je da se svakodnevnim konzumiranjem jabuka može spriječiti pojava mnogih zdravstvenih poteškoća i oboljenja.

Ovih dana područna škola u Sniježnici u Teočaku bila je u znaku jabuke, kraljice voća.

Mnoštvo aktivnosti su pripremili učenici/e zajedno sa učiteljicom Besidom Husić i roditeljima: pripremanje panoa, mala priredba, kuhanje kompota – master chef, izložba proizvoda od jabuke i degustacija kolača i kompota.

Kuhanje kompota izvršeno je u školskoj učionici uz nadzor učiteljice i roditelja. Svrha ovog zadatka je bila da djeca vježbaju motoričke vještine, ali i da spoznaju značaj konzumiranja voća i da se uče samostalno pripremati hranu i biti nezavisni.

Uz učenje svi su se dobro zabavili.

Bravo za učiteljicu i roditelje.

IZVOR: Učenici povodom Svjetskog dana jabuke kuhali kompot u školskoj učionici – Školski.ba (skolski.ba)

LEKTIRA IZ SNOVA : SA OVOM UČITELJICOM UČENICI U PIDŽAMAMA ČITAJU KNJIGE, NARUČUJU PIZZE I ORGANIZUJU SUĐENJE KNJIŽEVNIM LIKOVIMA

Učiteljica Anita Šojat vodi Facebook stranicu “Snaga riječi”, gdje s kolegama i kolegicama razmjenjuje ideje za kreativnu obradu lektire.

Izračunala je da 1400 učenika/ca u Hrvatskoj uživa u tim idejama.

Čitanje lektire u pidžami, na dekici, na školskom podu, s drugim prijateljima iz razreda?

I to je moguće, kod Anite Šojat (53), profesorice Hrvatskog jezika i književnosti, u Osnovnoj školi Ljudevita Gaja u Osijeku.

“Smatram da je učitelj ključna osoba za poticanje čitanja ako dijete ne zavoli knjigu u roditeljskom krilu “, kaže Šojat.

Njeni/e učenici/e tako pripremaju monologe književnog lika, izvode predstave, snimaju filmiće o likovima iz knjige, izrađuju reklame, oslikavaju slikovnice, čitaju knjige u pidžamama, igraju kvizove…

“Učenicima je trenutačno najdraži način obrade lektire “Lektira iz škarnicla”: oslikaju prednju stranu papirnate vrećice kao naslovnicu, a na zadnjoj napišu uputu za upotrebu, u vrećicu spreme deset predmeta koji ih asociraju na knjigu, a na času obrazlože zašto su ih odabrali. Bude vrlo smiješno vidjeti što sve stave: od peraja, ogrlica, voća, povrća, pa i slika golih žena” – smije se Šojat, dodajući kako su današnjom obradom lektire nezadovoljni i učenici i profesori.

“Učenici su opterećeni/e lektirom i ne čitaju je ako su zahtjevi profesora previsoki, odnosno ako moraju pisati opširan dnevnik čitanja, imati pisane provjere s citatima i detaljima iz knjige, dugo odgovarati na usmenom odgovaranju. Najveći problem je nemogućnost učenika da iskažu kritički stav o djelu nego se očekuje da njihova mišljenja i interpretacija budu kao učiteljeva. Moja je teorija da je svaka lektira primjerena ako je učitelj zna približiti učenicima i motivirati ih za čitanje” – pojašnjava Šojat, dodajući kako joj za pripreme takve nastave, ovisno o ideji, treba više ili manje vremena.

Među prvim projektima bila joj je “Sudnica”.

“Učenici u razredu sjede kao u sudnici, imaju suca, porotnike, odvjetnike. Sudi se likovima iz knjiga koji su počinili neko kazneno djelo. Učenici se kostimiraju, podijele se u uloge, a učionica postaje sudnica: iznose dokaze, mišljenja, koristeći elemente iz knjige na koju se odnosi. – Nekad se do suza nasmijem koliko budu originalni u iznošenju optužbe i obrane” – kaže Anita. Projekt “Noć čitanja” uključivao je čitanje lektire u školi, od 20 sati do 8 sljedećeg dana. Dođu u školu u pidžamama s jastucima i vrećama za spavanje i knjigom. Uživaju u zajedništvu, mistici koju osjete, nečemu što još nisu doživjeli.

“Čitamo lektiru, ali se i igramo, lovimo po praznoj školi, igramo žmire, naručim pizzu, plešemo. Iz tog je projekta nastala ‘Čajanka i lektira’ jer je teško ostati budan cijelu noć. Vrlo brzo otkrijete da su kroz takav pristup učenici visoko motivirani, aktivno uče, kritički promišljaju, razvijaju komunikacijske i socijalne vještine, donose svoje odluke” – zaključuje Šojat, koja od 2015. radi i u stručnoj radnoj grupi za izradu prijedloga kurikuluma za program nastave hrvatskog jezika.

IZVOR: LEKTIRA IZ SNOVA : SA OVOM UČITELJICOM UČENICI U PIDŽAMAMA ČITAJU KNJIGE, NARUČUJU PIZZE I ORGANIZUJU SUĐENJE KNJIŽEVNIM LIKOVIMA (pcskolarac.info)